Promovirana studija ''Zdravstvo u opkoljenom Sarajevu '92-'95.''
O ovom izuzetno vrijednom djelu govorili su njeni koautori profesori doktori Ajnija Omanić, Zehra Dizdarević, Fahrudin Kulenović i Bakir Nakaš. Oni su naglasili da je cilj istraživanja bio prikazati organizaciju i funkcionisanje zdravstvene zaštite u vrlo teškim ratnim uslovima, bez vode, hrane, energenata, lijekova, sanitetskog materijala tokom 1.425 dana opsade Sarajeva u kojem su svakodnevno ubijani i ranjavani njegovi stanovnici. Cilj studije je bio takođe prikazati ratne specifičnosti i primjere dobre prakse u zbrinjavanju, liječenju i oporavku stanovnika Sarajeva koji su zajedno sa zdravstvenim radnicima preživljavali teške ratne dane.
Prema riječima prof. dr. Omanić, osnovni sadržaji knjige obuhvataju dvadeset tema obrađenih kroz multidisciplinarni istraživački pristup. Stranice ove knjige sadrže dokumente i svjedočenja ljudi i zdravstvenih institucija koji su iznijeli najveći teret opsade grada u kojem je ubijen 11.541 stanovnik, a od toga 1.600 djece. Neke od obrađenih tema studije su: stradanje djece u opkoljenom Sarajevu; duševni poremećaji vojnog i civilnog stanovništva; učešće žena u opkoljenom Sarajevu; djelovanje vladinih i nevladinih organizacija posebno Crvenog križa BiH; djelatnosti bolnica, domova zdravlja i Zavoda za hitnu medicinsku pomoć; snabdijevanje lijekovima i sanitetskim materijalom; rad obrazovnih institucija zdravstvenog usmjerenja...
-Uprkos devastaciji zdravstvenih objekata i stručnog medicinskog kadra (početkom 1992. UMC je napustilo 2.597 radnika), spontana organizovanost i inventivnost zdravstvenih radnika dovela je do brze reorganizacije zdravstvene zaštite koja se pružala u ratu. Nadoknada je bila urađena brzom edukacijom medicinskog osoblja. Zahvaljujući brzoj i efikasnijoj intervenciji sarajevskih ljekara smrtnost je sa 12% spala na 3%- kazala je dr. Omanić i dodala: -Sve što je nosilo oznaku bijelog mantila bilo je napadnuto. Zdravstveni radnici su ginuli na putu od mjesta stanovanja do radnog mjesta, u operacionim salama, u sanitetskim kolima, na dežurama. Pojedini zdravstveni radnici su uzeli pušku u ruke i braneći domovinu dali svoje živote- naglasila je dr. Omanić.
Prof. dr. Fahrudin Kulenović je rekao da je studija o zdravstvu u opkoljenom Sarajevu bogata primjerima herojstva, patriotizma i prije svega zadivljujuće etike zdravstvenih radnika, što svakako treba prenositi budućim generacijama. I prof. dr. Zehra Dizdarević i prof. dr. Bakir Nakaš su istakli da je knjiga izuzetno vrijedan dokument sa mnoštvom historijskih činjenica o stradanju građana i angažovanju zdravstvenih radnika, te da ostaje u amanet generacijama.