Održana svečana sjednica Općinskog vijeća Centar povodom Dana državnosti BiH

Sjednici su prisustvovali članovi porodica šehida i poginulih boraca, ratni vojni invalidi, demobilisani borci Armije i MUP-a RBiH, predstavnici boračkih udruženja, vijećnici Općine Centar, ministri Vlade Kantona Sarajevo, predstavnici nevladinih udruženja, kao i drugi gosti.

Nakon intoniranja državne himne prisutni svečanu sjednicu je otvorio Sejad Đozo, predsjedavajući Općinskog vijeća koji je čestitao nastupajući Dan državnosti BiH.

Ovom prilikom je predsjedavajući Đozo govorio o značaju Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a čime je potvrđena državnost Bosne i Hercegovine u njenim srednjovjekovnim granicama, koje spadaju među najstarije granice u Evropi.

–Svi se sa ponosom sjećamo 25. novembra 1943. godine i malog bosanskog gradića Mrkonjić Grada u kojem je potvrđena državnost naše domovine na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a. Također se sa ponosom sjećamo 1. marta 1992. godine kada se većina naših punoljetnih sugrađana na održanom referendumu izjasnila da žele nezavisnu, suverenu i cjelovitu državu Bosnu i Hercegovinu. Nažalost, u aprilu iste godine je krenula najžešća agresija na BiH čiju je nezavisnost priznao značajan većinom svjetskih zemalja. Tokom agresije su bile četiri najteže godine nezavisnosti naše države, ali je BiH po ko zna koji put prkosno ostala i opstala. Svjedoci smo kako ovih dana imamo napade na suverenitet i teritorijalni integritet na našu državu, kako iznutra tako i izvana. Naša država ponovo prolazi kroz jedan težak period. Poruka svima onima koji ponovo atakuju na BiH je da mi nikada nećemo odustati od njene odbrane, jer mi druge domovine nemamo. Naša obaveza je da generacijama koje dolaze ostavimo u amanet da čuvaju i očuvaju našu domovinu baš kako su to radile generacije prije nas, kazao je Đozo.

Uz čestitke za 25. novembar - Dan državnosti Bosne i Hercegovine načelnik Mandić je podsjetio kolika je uloga ove jedinice lokalne samouprave da poboljša životne uslove svog stanovništva.

–Nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu bilo je teško raditi na izgradnji državnosti naše domovine. Danas, dvije i po decenije nakon završetka rata Bosna i Hercegovina i državnost naše domovine nikada nisu bile na većem ispitu. Državnost je udarana i iznutra i izvana. Daleko od toga da smo se svi mi borili za ovakvo stanje. Daleko od toga da smo željeli da se državnost umjesto na sve većem, sada slavi na sve manjem teritoriju Bosne i Hercegovine. Na jednom dijelu standardno negirana kao država, a na drugom među sve manjem broju ljudi, jer mladi ljudi nam odlaze. Zato smo u Općini Centar odlučili da pokažemo na djelu kako se voli država i stvara ambijent u kojem se nećemo ubjeđivati zašto nešto treba ili ne treba. Mi želimo da stvorimo okruženje poželjno za život, okruženje u kojem se svaki čovjek osjeća sigurno, državu bez bilo kakve diskriminacije, državu u kojoj će mladi imati jednake prilike za posao, obezbjeđeno egzistencijalno i stambeno pitanje, uređen zdravstveni i obrazovni sistem, stabilan socijalni i penzioni fond. Obezbjeđivanjem društvene sigurnosti, modernom infrastrukturom i jednakom prilikom za sve, možemo da branimo državnost, a time i cjelovitu i nedjeljivu Bosnu i Hercegovinu. U posljednjih godinu dana Općina Centar je pokazala kakvu kvalitetu života želimo i čemu težimo. Otvorili smo školu na Šipu, a za ostale smo izdvojili značajna sredstva za obnovu.  Otvorili smo dvije nove ambulante, izgradili i obnovili ceste, vodovodnu i kanalizacionu infrastrukturu, započeli sanaciju najsloženijih klizišta, stipendirali nikad veći broj učenika i studenata, djecu vratili na igrališta i sport učinili dostupnim za sve one koji žele da se njime bave. Kulturu približili većem broju građana. Obezbijedili smo sredstva i ambijent za zapošljavanje mladih ljudi. U vremenu nezapamćene pandemije jedan od ključnih prioriteta je bila pomoć zdravstvenom sistemu i privredi i u tom smislu Općina je izdvojila značajna sredstva. Borimo se za svaki kvadratni metar zelenih i javnih površina radeći transparentno na planskim dokumentima koji doprinose razvoju općine, ali ne na štetu zelenila, parkova i igrališta. I tim putem ćemo nastaviti, Prema svim narednim rođendanima Bosne i Hercegovine. Naša domovina će opstati, u svakom smislu i to nije upitno. Ali, to samo po sebi nije dovoljno. Svi moramo  uraditi onoliko koliko možemo, a možemo mnogo, da je učinimo boljom i poželjnijom za život. Citirajući odgovor Josipa Pejakovića na pitanje ima li Bosne i Hercegovine mi kažemo da ima Bosne i Hercegovine i da nas Bosanaca i Hercegovaca ima i da će nas uvijek biti, kazao je u svom obraćanju načelnik Mandić.  

Na svečanoj sjednici se obratio i Kemal Ademović, aktivni učesnik odbrane kao pripadnik i komandant Specijalne jedinice MUP RBiH.

–Bosna i Hercegovina je stara evropska zemlja. Njen narod je evropski narod i nismo niotkud došli i nećemo nigdje ići. Ovo je naša zemlja i opredijeljeni smo da je branimo i gradimo. Tako je bilo hiljadu godina. Danas traju diplomatske ofanzive koje žele da, što nisu uspjeli agresijom, završe za zelenim stolom. To nećemo nikome dozvoliti. Nećemo dozvoliti da se ubije državnost BiH. Bosnu su okupirali i porobljavali, ali bosanski prkos i inat je opstao do danas, što najbolje pokazuje period od 92 do 95 kada smo krvarili i od zločinaca odbranili našu državu. Neka znaju, odbranićemo je i za zelenim stolom. Čestitam svima Dan državnosti BiH uz poruku da obilježavamo ovaj dan i branimo i gradimo zajedništvo. Mi pružamo ruku mira svima, ali isto tako smo spremni braniti svoj prag i zemlju, poručio je Ademović.

Akademik i član ratnog Predsjedništva RBiH Mirko Pejanović je ispričao kako je došlo do Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a i šta znače rezolucija i odluke sa ovog zasjedanja za modernu BiH.

-Jučer je promovisana moja knjiga pod nazivom „Državnost Bosne i Hercegovine u 20. i 21. stoljeću“, na kojoj sam radio više od deset godina. U toj knjizi sam pokušao dokazati da naša država BiH je od kraja 19. do danas imala mnoge prelomne periode i istorijske izazove, ali da je svaki put izašla sa rješenjem za daljnji razvoj svoje državnosti. Nakon pete ofanzive, sredinom 1943. godine, kada je 130.000 fašista i njihovih sluga pokušalo uništiti partizanski otpor, javlja se ideja o organizaciji ZAVNOBiH-a koju je Josip Broz Tito iznio delegaciji koju su činili Avdo Humo i Rodoljub Čolaković. Uspjeli su okupiti 247 delegata iz cijele BiH kada su udareni temelji državnosti Bosne i Hercegovine koja je dobila status republike u tadašnjoj Jugoslaviji zahvaljujući čemu je omogućen napredak i razvoj svih naroda, kao samostalne republike, uz garancije individualnih ljudskih prava, što je omogućilo BiH da napravi značajan razvoj u svakom segmentu društveno-ekonomskog života. U današnjim vremenima etnički pluralizmi nagrizaju ovu zemlju dok su opštinska vijeća najzdraviji i najvitalniji dio demokratije koja se bore za državu i njenu ubrzanu integraciju u Evropsku uniju, kazao je Pejanović.