Pisanje kao lijek u borbi protiv opake bolesti
Ovom prilikom je Gegić u kratkim crtama opisao kako je nastalo ovo djelo. –Na nagovor ljekara tokom mog liječenja od karcinoma pluća u Milanu u Italiji, tokom takozvane art terapije, počeo sam da pišem kratke priče. U periodu od 2018. do 2020. godine napisao sam 47 priča od čega su predstavnici izdavačke kuće iz Podgorice odabrali 26 priča čija promocija će biti u prostorijama ovog centra sutra u 18 sati. Ovo nije knjiga o karcinomu, nema patetike i sažaljevanja, već je čista književnost. Priče koje doživljavate u čisto dokumentarnom fonu koje izrastaju u književnost u ovom djelu tako da se čitaoci moraju zapitati da li se radi o stvarnim osobama i događajima ili su oni izmišljeni. Prve priče sam objavio na web portalima i društvenim mrežama i nadasve pozitivne kritike su me ponukale da nastavim sa ovim radom na pisanju ovih priče. Ne želim otkrivati sve detalje ali bih izdvojio neke od priča poput pogibije prve žrtve proteklog rata Suade Dilberović, te o majci u Krajini koja je ukopala dva sina jedan pored drugog koji su se kao borci borili na suprotnim stranama, objasnio je Gegić.
Sve priče su smještene na širi lokaliteta tromeđe, između nekadašnjih republika bivše SFRJ, a sada suverenih država Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije gdje se u dramaturški precizno organizovanoj ispovijesti Šems Drinac javlja u različitim ulogama: kao sudionik događaja (glavni junak), kao svjedok događaja (sporedni lik), ili, pak, kao skriveni sveznajući pripovjedač. Kako je napisala naša književnica Nura Bazdulj-Hubijar, koja je recenzent ove knjige, dok je za redakturu bio zadužen Hadžem Hajdarević -Dvadeset i šest Gegićevih priča, po svojoj unutarnjoj strukturi i organizaciji, istovremeno funkcioniraju i kao klasična zbirka priča - jer je svaka pojedinačno zaokružena, ali i kao takozvani labavi roman - jer ih osim zajedničkog narativnog plana u romanska strukturu uvezuje i pripovjedačeva porodica, koja je u ključnim pričama ove knjige u prvom planu, dok se u ostalim pričama više ili manje naziru u pozadini događaja koji su posljedično nastupili iz sudbinskih i povijesnih okolnosti kroz koje je prolazila upravo ta porodica, navodi se u recenziji Bazdulj-Hubijar.
Kako je planirano promotori ovog djela dolaze iz Crne Gore: dr. Željko Rutović, dr. Draško Došljak, mr. Amer Ramusović i Dragan Đurović. Kao gosti će biti Armin Omerović, direktor JU „Centar kulture i maldih Općine Centar Sarajevo“, Ibrahim Spahić, direktor manifestacije „Sarajevska zima“, te Sevdah Duo-Alma Subašić.
Interesantno je napomenuti da je direktor Omerović jedan od najboljih studenata Šemsudina Gegića, gdje je još uvijek prisutno veliko uvažavanje i poštovanje prema profesoru, koji je prenio ljubav na svoje studente prema umjetnosti. Pomenuta art terapija je sastavljena od tri segmenta. Osim ove zbirke priča drugi segment je dokumentarno-igrani film, te roman. Promocija ovog djela, nakon Centra kulture i mladih Općine Centar Sarajevo, je planirana u nedjelju u 13 sati u Goraždu, a nakon toga slijede gradovi: Travnik, Podgorica, Tuzla i eventualno Zenica.