Odata dužna počast nevino stradalim u Dobrovoljačkoj ulici

03. maj 2019.

U organizaciji Udruženja boraca „Bosnae-Zelene beretke“ u petak, 3. maja 2019. godine, kod mosta Drvenija, u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici, a današnjoj Hamdije Kreševljakovića, okupili su se veterani i saborci, zajedno sa predstavnicima Općine Centar, Kantona Sarajevo i Federacije BiH, gdje su polaganjem cvijeća ispred spomen-ploče i učenjem Fatihe odali dužnu počast stradalim borcima i našim sugrađanima koji su poginuli na ovom mjestu prije 27 godina.

U ime Općine Centar cvijeće su položili načelnik dr. Nedžad Ajnadžić, vijećnik Dževad Topić, savjetnik općinskog načelnika Mustafa Resić, predsjednik Komisije Općinskog vijeća Centar za boračka pitanja Dževad Jusić te pomoćnica načelnika za boračko-invalidsku, socijalnu zaštitu i društvene djelatnosti Općine Centar Jasmina Fazlić. Mada postoje i drugačija tumačenja dešavanja tih sudbonosnih majskih dana 1992. godine sudionici tadašnjih događaja jako dobro znaju zbog čega obilježavaju današnji datum i šta se dešavalo tih dana.

–Mi godinama govorimo o dešavanjima na ovom mjestu i tome je najbolja potvrda izjava generala Milutina Kukanjca, tadašnjeg komandanta Druge vojne oblasti JNA, koji je imenom i prezimenom naveo šest osoba pripadnika tadašnje JNA koji su poginuli u Dobrovoljačkoj ulici. Pošto niko sa agresorske strane ne može pobiti izjavu njihovog generala, više ne dolaze u Dobrovoljačku ulicu da obilježavaju godišnjicu izmišljenih stradalnika iz ove kolone. Oni sada traže druge načine kako bi izjednačili agresora i žrtvu. Pokreću sudske procese protiv naših najboljih boraca poput Dragana Vikića i Atifa Dudakovića kako bi diskreditovali našu odbrambeno-oslobodilačku borbu. Mi ćemo biti istrajni i dokazati da smo se mi branili, a da su oni bili agresori višestruko opremljeniji i brojniji, objasnio je Topić.

Nakon polaganja cvijeća održan je kratki historijski čas o dešavanjima 2. i 3. maja 1992. godine, datumima koji predstavljaju prekretnicu u proteklom ratu i opsadi glavnog grada nezavisne i suverene Bosne i Hercegovine. Podsjećamo, kolona vojnih vozila JNA je, napuštajući Sarajevo, 3. maja 1992. godine, krenula iz kasarne na Bistriku u kojoj se nalazila komanda tadašnje Druge vojne oblasti JNA. Izlazak kolone iz grada prethodno je dogovoren u zamjenu za puštanje na slobodu dan ranije na aerodromu u Sarajevu kidnapovanog i zatočenog predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića, koji je zarobljen od strane JNA dok se vraćao sa mirovnih pregovora u Lisabonu.