Općina Centar iskazala snažno protivljenje ukidanju sredstava za civilnu zaštitu

Na sjednici su učestvovali načelnici i drugi predstavnici općina i gradova iz FBiH kako bi zauzeli zajednički stav protiv pomenutog prijedloga. U ime Općine Centar i načelnika dr. Nedžada Ajnadžića, Tematskoj sjednici prisustvovali su savjetnik općinskog načelnika za investicije Mustafa Resić i pomoćnik načelnika za civilnu zaštitu Vahid Bećirević.

Naime, ovim izmjenama bi bila ukinuta namjenska sredstva za civilnu zaštitu, što bi onemogućilo pružanje pomoći građanima u vrijeme prirodnih i drugih nepogoda te dovelo do urušavanja sistema civilne zaštite i spašavanja. Dakle, izmjene predviđaju ukidanje naknade za zaštitu i spašavanje, koja se do sada izdvajala u iznosu 0,5 posto na plate u Federaciji BiH.

Direktorica Saveza općina i gradova FBiH Vesna Travljanin kazala je da Savez nije konsultiran od Vlade FBiH te da se protive izmjenama koje će ukinuti naknade za zaštitu i spašavanje.

-Ranije su načelnici sarajevskih općina zauzeli jasan stav da je ponuđeni prijedlog izmjena Zakona neprihvatljiv, te da bi njegovo usvajanje bio direktan napad na službe civilne zaštite na nivou općina, a odgovornost za sve eventualne posljedice koje bi izazvalo usvajanje snosila bi Vlada Federacije. Također je zaključeno da se premijer i predlagač zakona, odnosno Vlada FBiH pozovu na današnju sjednicu, što je i učinjeno ali se oni nisu odazvali, naglasila je Travljanin, te napomenula da je Savez općina i gradova FBiH, imajući u vidu ozbiljnost i značaj ove materije, pripremio novi Zakon o zaštiti i spašavanju u Federaciji Bosne i Hercegovine koji je još prije dvije godine dostavljen relevantnim organima vlasti, ali je ostao bez povratnog odgovora, odnosno obrazloženja.

Direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak je objasnio da predloženim zakonskim izmjenama Vlada FBiH odgovara na zahtjev Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koji je tražio smanjenje nameta na poslodavace.

-Vlada je prihvatila obaveze iz Pisma namjere MMF-u i mora ispoštovati ono što je potpisala. Međutim, smatram da mora postojati neka alternativa kako nadomjestiti sredstva, ukoliko ova budu ukinuta. Naša obaveza je da jačamo strukture civilne zašite i tražimo zadovoljavajuća rješenja, kazao je Solak.

Savjetnik Resić naglasio je da bi usvajanjem ovih izmjena došlo do negativnih efekata u organiziranju i opremanju struktura civilne zaštite, čime bi se ugrozila sigurnost ljudi i materijalnih dobara u lokalnim zajednicama.

-Mi moramo pokazati jedinstvo i zauzeti jasan stav kada je u pitanju otimanje prava a nametanje obaveza iz nadležnosti lokalne samouprave. Umjesto da se na tragu Evropske konvencije o lokalnoj samoupravi jačaju funkcije lokalne zajednice, mi se suočavamo sa ovakvim problemima. Općina Centar kontinuirano izdvaja sredstva za sanaciju klizišta, održavanje korita rijeka, a da to nije rađeno mi bismo danas imali nemjerljive ljudske i materijalne štete koje se ničim ne mogu nadoknaditi. Članom 8. Zakona o principima lokalne samouprave FBiH općinama je nametnuta obaveza organiziranja, provođenja i odgovornosti za mjere zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od elementarnih nepogoda i prirodnih katastrofa. Jednim zakonom nam je utvrđena odgovornost, a drugim namjeravaju da nam uzmu sredstva. Općine ne mogu iz redovnih sredstava finansirati vanredne situacije. Novac od sredstava civilne zaštite se vraća privredi angažiranjem domaćih građevinskih firmi, domaćih kompanija i zapošljavanjem radnika na projektima sanacije klizišta, uređenja vodotoka itd... Svjedoci smo katastrofalnih poplava iz maja 2014. godine kada se najviše uočila uloga civilne zaštite. Općina Centar je zahvaljujući akumuliranim sredstvima civilne zaštite donirala 800.000 KM za pomoć poplavljenim općinama u cijeloj BiH. I danas imamo tragove tih prirodnih nepogoda, prije svega na hiljade novih klizišta, a trebaće još mnogo vremena i sredstava da se štete saniraju. Podržavamo zakonska rješenja kojim će se uz princip solidarnosti osigurati veća sredstva za sve općine u Federaciji BiH koje sada raspolažu nižim budžetskim sredstvima kako bi i te lokalne zajednice uspješno odgovorile obavezama u oblasti zaštite i spašavanja. Sa ovog skupa moramo Vladi FBiH i svim parlamentarcima uputiti upozorenje da ćemo tražiti svoja prava kod međunarodne zajednice, ali i da smo spremni, ukoliko ovakav prijedlog bude usvojen, pokrenuti apelaciju prema Ustavnom sudu FBiH za zaštitu prava općina i gradova na lokalnu samoupravu. Ovo je udar na sistem civilne zaštite i na njegovu opstojnost, kazao je Resić te dodao da Vlada FBiH mora biti svjesna uloge, značaja i važnosti sistema civilne zaštite koji je zasnovan na Konvenciji o ljudskim pravima i Evropskoj povelji o lokalnoj samoupravi.

Nakon niza prijedloga, primjedbi, sugestija i diskusija o ovom pitanju jednoglasno su usvojeni zaključci koji se ogledaju u tome da model ponuđenog rješenja nije zadovoljavajući, te da u skladu s tim treba tražiti nova, efikasna, sveobuhvatna i zakonita rješenja. Predsjedništvu Skupštine Saveza općina i gradova Federacije BiH, koje će održati sjednicu početkom februara, sugerirano je da ne podrži ponuđeni Prijedlog zakona o izmjena i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, jer dovodi do urušavanja sistema zaštite i spašavanja u jedinicama lokalne samouprave. Na ovaj način ovaj skup u cjelosti je podržao prethodno zauzete stavove najvećeg broja općina i gradova u Federaciji BiH koji se protive donošenju navedenih izmjena Zakona sa mogućim, nesagledivim teškim posljedicama po ljude i materijalna dobra. Na kraju, zatraženo je da se organizira hitan sastanak s predstavnicima Vlade Federacije BiH, kako bi se razgovaralo o donošenju zakona koji će biti prihvatljiv za jedinice lokalne samouprave.