Obilježena godišnjica masakra u Ferhadiji

27. maj 2014.

U znak sjećanja na žrtve stradale u masakru 27. maja 1992. godine u Ulici Ferhadija (tadašnja Vase Miskina), kada je od agresorske granate ubijeno 26 i ranjeno 108 naših sugrađana, članovi porodica žrtava su zajedno sa brojnim sugrađanima te delegacijama Kantona, Grada, Općine Centar i udruženja građana, 27. maja 2014. godine položili cvijeće kod spomen-ploče i minutom šutnje i učenjem Fatihe odali počast nastradalima.

U ime Općine Centar, cvijeće su položili Mustafa Resić, savjetnik načelnika Dževada Bećirevića, Zora Ostojić, vijećnica te Ibrahim Burazerović, koordinator za mjesne zajednice u Službi za lokalnu samoupravu.

Prije 22 godine, dok su čekali u redu za hljeb u Ferhadiji su ubijeni naši sugrađani: Nedžad Abdija, Ismet Ašćerić, Ruždija Bektešević, Snježana Biloš, Predrag Bogdanović, Vladimir Bogunović, Vasva Čengić, Gordana Ćeklić, Mirsad Fazlagić, Emina Karamustafić, Mediha Omerović, Bahrija Pilav, Mila Ruždić, Mile Ružić, Abdulah Sarajlić, Sulejman Sarajlić, Hatidža Silić, Galib Sinotić, Sreten Stamenović, Srećko Šiklić, Božica Trajeri-Pataki, Vlatko Tanacković, Srećko Tanasković, Tamara Vejzagić-Kostić, Jusuf Vladović i Izudin Zukić.

Naša sugrađanka Ramiza Karamustafić je toga dana izgubila kćerku Eminu. Kako je kazala, Sarajlije su dobile informaciju da je postignuto primirje i zbog toga su izašli iz skloništa. -Kamioni su dovukli hljeb. Poslala sam dijete, jer mi je suprug bio u bolnici. Ona je stajala u redu. Čula sam kada su pale granate. Dotrčala sam i vidjela haos. Ne znam šta ti ljudi misle i da li razmišljaju šta su uradili i koliko su zla nanijeli, istakla je Ramiza.

Nakon polaganja cvijeća kod spomen-ploče u Ferhadiji Mustafa Resić je naglasio kako je svjedocima sarajevske tragedije teško zaboraviti. -Sjećamo se drame u Ferhadiji od prije 22 godine. To je bio prvi smišljeni masovni napad na civilno stanovništvo. Očito da agresoru ništa nije bilo sveto i napadao je ljude koji se bore za egzistenciju bez oružja u rukama. Možda bi danas trebalo otvoriti pitanje, s obzirom da su djeca često bila meta, da li se ovdje radi o genocidu nad djecom. Očito se ubijala mladost Sarajeva, kazao je Resić.

Prema riječima predsjedavajuće Skupštine Kantona Sarajevo Mirjane Malić, ovo je jedan od najtragičnijih događaja u proteklom ratu. -Ovdje su ubijeni nedužni ljudi u redu za hljeb. Ubijeno je mnogo mojih komšija i prijatelja. Imali smo dušmane na brdima i htjeli su da ubiju grad i civilizaciju. Ali koliko god sam tužna na ovakvim događajima, ponosna sam jer agresor nije uspio, naglasila je Malić.

Tokom 1.425 dana opsade našeg grada od 1992. do 1995. godine poginula je 11.451 osoba, od kojih je 1.600 djece. Više od 60.000 naših sugrađana je ranjeno, među kojima 14.946 najmlađih Sarajlija.