Zrak

Analize pokazuju da je ovaj problem pojave visokih koncentracija crnog dima sezonski, odnosno da se visoke koncentracije bilježe u zimskim mjesecima, što je svakako posljedica specifičnih klimatskih uvjeta i geografskog položaja Sarajevske kotline u kojoj je smještena i Općina Centar.

Što se tiče kvaliteta zraka u Sarajevu, '60. i '70. godina veliki problem predstavljale su visoke koncentracije sumpordioksida (SO2) i crnog dima (čađi). Da bi se utvrdilo pouzdano i realno stanje kvaliteta zraka, 2004. godine je provedena serija mjerenja za pojedine grupe polutanata, kao i za meteorološke parametre. Rezultati mjerenja sa reprezentativne mjerne stanice Bjelave, koja ima najduži historijski niz praćenja, pokazuju da je poslije rata došlo do pada koncentracija SO2 dok je s druge strane uočen godišnji porast koncentracije crnog dima koji prelazi prijeratne koncentracije. U 2004. godini prosječna maksimalna koncentracija crnog dima od 749 μg/m3 izmjerena u toku 24 časa bila je četvrta po veličini u posljednjih 30 godina. Iako je najveća vrijednost ovog parametra zabilježena na stanici Bjelave, prema podacima u posljednjih pet godina, najduže epizode visokih koncentracija crnog dima bilježe se i na stanici Higijenski zavod.
O ostalim parametrima kvaliteta zraka ne postoje duži nizovi podataka, kao ni teritorijalna zastupljenost mjerenja. Jedino postoje četverogodišnja kontinuirana mjerenja azotnih oksida, azotnog dioksida, azotnog monoksida i ugljen monoksida na stanici Bjelave. Iako je to samo jedna lokacija, podaci pokazuju da postoje povećane koncentracije ovih parametara u zraku u određenim vremenskim uvjetima. Sporadična mjerenja sadržaja teških metala na saobraćajnicama grada, također, ukazuju na njihovo povećano prisustvo, posebno olova.

Ipak pretpostavlja se da za kvalitet zraka u Općini Centar najveći problem predstavljaju emisije od saobraćaja. Rezultati kontrole saobraćaja u gradu Sarajevu pokazuju da veliki broj vozila ne zadovoljava ionako zastarjele propise. Ukoliko bi se provela analiza rezultata mjerenja prema važećim evropskim pravilnicima, broj vozila koji ne bi zadovoljio standard bi bio znatno veći. Isto tako, kada bi se primijenili normativi koje proizvođači daju za svoja vozila, rezultati bi bili poražavajući. Posmatrajući ispitana vozila, kao neku vrstu uzorka i odraz stanja u saobraćaju Kantona Sarajevo, s pravom se može tvrditi da su motorna vozila glavni zagađivač, te da se u tom pravcu moraju preduzeti hitne mjere za promjenu stanja.

Katastar emisija
Prvi katastar emisije u zrak je u Sarajevu napravljen još osamdesetih godina koji, i pored svog kvaliteta, nikada nije ažuriran. Federalni Zakon o zaštiti zraka nalaže Kantonima da svake godine izrađuju inventar emisije u zrak, tako da je Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo započelo sa prikupljanjem podataka o emisijama iz postrojenja na području Kantona i formiranjem odgovarajuće elektronske baze podataka. Ti podaci će biti važan osnov za procjenu ukupnog stanja i preduzimanja mjera.

Postojeće mjere u Kantonu Sarajevo
Kanton Sarajevo je poslije rata među prvima donio Zakon o zaštiti zraka, koji je zamijenjen sa Odlukom o mjerama na očuvanju kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo. Također je usvojio i Odluku i formirao štab u slučaju pojave epizoda sa visokim koncentracijama sumpordioksida i crnog dima u atmosferi Kantona Sarajevo. Formirana je i mreža od pet stanica za praćenje koncentracija sumpordioksida i crnog dima, laboratorijskim metodama (prosjek 24 satne vrijednosti). Vodi se katastar emisije postrojenja na osnovu rezultata mjerenja emisije postrojenja, a uvedena je i inspekcijska služba zaštite okoliša. Usvojena je i Odluka o kontroli emisija i drugim mjerama zaštite okoliša na području Kantona.