Voda

U rijeku Miljacku, na području Općine, ulijevaju se Koševski potok i potok Sušica. Oba potoka, cijelim svojim tokom, prolaze teritorijom Općine. Koševski potok nastaje od većeg broja vrela, koja se pojavljuju u rejonu Nahoreva, odnosno jugozapadnim obroncima Ozrena, čineći potoke Nahorevski, Lučicu i Grončevicu, od kojih se formira Koševski potok i u koji se nizvodno ulijevaju Kulin, Ljuti i Brekin potok. Potok Sušica nastaje na prostoru Poljina i Kobilje Glave. U sadašnjim uslovima, protičući kroz urbane dijelove Općine, ovi potoci su praktično kolektori sanitarnih i industrijskih otpadnih voda. U slivu Koševskog potoka egzistira veći broj vrela pitke vode, čija se izdašnost kreće od 0,5-5 l/s. Najveći broj njih je zahvaćen za vodosnabdijevanje lokalnog stanovništva.

Kada su u pitanju izvorišta vode za piće na teritoriji Općine, ona se vezuju za prostore van urbane zone i na šire područje Nahoreva. Na ovim prostorima egzistira veći broj izvora dosta skromne pojedinačne izdašnosti. Neka od njih su zahvaćena za vodosnabdijevanje lokalnog stanovništva, kao što su Uroševo vrelo, vrelo Vode i vrelo Bijela stjena, te niz manjih vrela sa kojih se snabdijeva manji broj domaćinstva locirani na nadmorskoj visini većoj od 850 m.n.m. Iznad navedene kote, u sadašnjim uslovima, vodosnabdijevanje stanovništva je veoma neredovno, s obzirom da je uglavnom oslonjeno na pojedinačna zahvatanja izvora vrlo skromne izdašnosti, koja u ljetnom periodu skoro presuše. Iz tog razloga Općina je preduzela određene aktivnosti na zahvatanju izvorišta Klanice, minimalne izdašnosti oko 3 l/s i njegovom dovođenju u najkritičnije dijelove naselja Nahorevo, stacioniranog iznad kote 850 m.n.m. Vodosnabdijevanje Vodovodni sistem Sarajeva, pa i Općine Centar, je kombinacija gravitacionog i pumpnog sistema. Radi se o dijelu grada Sarajeva sa velikim brojem vodnih objekata (kaptaže, rezervoari, pumpne stanice i distribucioni hidrofleks sistemi, tranzitni-potisni cjevovodi, tranzitno-distribucioni i distribucioni cjevovodi sa priključnim instalacijama-šahtovi). Od ukupnih količina vode koje su u funkciji vodosnabdijevanja, na području Općine Centar, 95 % su vode koje dolaze sa glavnog izvorišta grada Sarajeva «Sarajevsko polje» (Bačevo, Sokolovići), a 5 % sa kraških vrela, iz rejona Nahoreva, kao što su Uroševo i vrelo Vode, sa kojih se ukupno obezbjeđuje optimalna koločina vode od 600 do 650 l/s za kontinuirano vodosnabdijevanje. Statistička obrada podataka ukazuje da je voda sa svih izvora koji učestvuju u vodosnabdijevanju građana Općine Centar, visokog kvaliteta. Radi se o prirodno čistim vodama koje ne sadrže hemijske polutante koji bi mogli ugroziti zdravlje naših korisnika ili eventualno narušiti njene fizičke karakteristike (pojava mirisa, boje, itd.). Bakteriološke analize sirove vode ukazuju da su bunarske vode sa Bačeva i Sokolovića potpuno sterilne, pa čak i u periodu intezivnih padavina, jer se radi o još uvijek, sa aspekta kvaliteta, stabilnoj akumulaciji podzemnih voda. Klorisanje se radi samo radi zaštite od eventualnog sekundarnog zagađenja voda na putu od izvorišta do potrošača. Voda Nahorevskih vrela, po nivou bakteriološkog zagađenja, ne odgovara Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za piće. Laboratorijske analize ukazuju na prisustvo koliformnih bakterija, bakterija fekalnog porijekla, što je potvrda direktnog uticaja iz okruženja. Iz uvida sa terena, evidentna je ekspanzija bespravne gradnje objekata bez prethodno obezbjeđene infrastrukture za vodosnabdijevanje i odvodnju otpadnih voda. U interesu sanitarne bezbjednosti vodovodnog sistema i veće sigurnosti korisnika, neophodno je spriječiti bespravnu gradnju i priključivanje na vodovodni i kanalizacioni sistem bez kontrole. Sa glavnog izvorišta Bačevo, Konaci i Sokolovići, voda se pumpom putem tranzitnih cjevovoda različite dužine i profila potiskuje u 3 pravca, preko kojih se vodom snabdijeva i Općina Centar. Vodovodni sistem na prostoru Općine Centar ima 3 pumpne stanice (Centar, Podhrastovi i Skenderija) i 2 hidrofleks sistema (Kromolj i Crni Vrh). U okviru centralnog vodovodnog sistema na prostoru Općine Centar ima ukupno 10 rezervoara, od kojih je najveći rezervoar Skenderija, sa zapreminom od 8275 m3, snabdijeva značajan centralni dio Općine. Ukupni akumulacioni prostor postojećih rezervoara iznosi 19.595 m3, a starost rezervoara je u rasponu od 20 do 108 godina. Na gradskom nivou, računajući potrebe svih Općina, postoji manjak rezervoarskog prostora, cca 30 % u odnosu na propisane uslove, za slučaj havarije i održanje 4 do 8 sati vršnih dnevnih potreba. Distributivni sistem Općine Centar čini mreža vodovodnih cijevi, različite dužine, profila i od različitih materijala, koja je organizovana po zonama vodosnabdijevanja, u ovisnosti od pritiska. Iako su zone u pogledu vodosnabdijevanja, u određenom smislu nezavisne, postoji mogućnost njihove međusobne komunikacije, što daje fleksibilnost sistemu upravljanja, odnosno mogućnost prilagođavanja iskazanim potrebama. To se uglavnom događa kada se kraška vrela, Uroševo i vrelo Vode, stavljaju van funkcije zbog povećane mutnoće, do koje dolazi u periodima obilnih padavina i naglih topljenja snijega. Distributivni sistem uključuje mrežu cjevovoda koja raspoređuje vodu iz distribucionih rezervoara. Voda se većinom distribuira gravitacijom, izuzev nekih manjih područja gdje je neophodno pumpanje. Gubici vode u mreži se statistički prate na nivou cijelog vodovodnog sistema i predstavljaju veliki problem. Gubici vode su neizbježna pojava u procesu zahvatanja sirove vode, transporta do postrojenja, prečišćavanja, distribucije i kod predaje potrošačima. Praćenje gubitaka vode u vodovodnom sistemu ostvaruje se preko odnosa proizvedene i fakturisane vode ili tačnije preko neprihodovane vode, što je zadatak KJKP «VIK» Sarajevo. Grubom analizom, gubici samo po osnovu dotrajale mreže, iznose cca 50 %. Procjenjuje se da se velike količine ne registrovane vode troše putem bespravnih priključaka. U KJKP «VIK-u», pokrenuto je niz aktivnosti na evidentiranju nelegalnih priključaka i regulisanju njihovog statusa, kako bi se vršilo fakturisanje utroška vode. Pojedini dijelovi Općine Centar, kao što su Barice, Mrkovići, Nahorevo, Kromolj, Poljine, Slatina, sela Nahorevo, Radava, Tihovići, nisu obuhvaćeni centralnim vodovodnim sistemom, što zasigurno predstavlja veliki ekološki problem sa aspekta očuvanja svih vodnih resursa (otvoreni tokovi, kraška vrela i bunari). Ova naselja koriste alternativne izvore pitke vode od kojih su neki dijelovi izgrađenih lokalnih vodovodnih sistema (Mrkovići, Nahorevsko selo, Tihovići), koji nisu u nadležnosti KJKP «VIK», već u nadležnosti Općine i Zavoda za javno zdravstvo KS sa zdravstvenog aspekta. Veliki broj domaćinstava ima svoja individualna izvorišta, kaptiran izvor ili bunar na privatnom posjedu. Uočeno je da su mnoge kaptaže dosta oštećene, u sanitarno-higijenskom smislu van propisanih normi, sa visokim rizikom po zdravlje ljudi. Sva alternativna izvorišta (bunari + izvori), treba popisati, odkloniti nedostatke, zaštititi i konzervirati. Zaštita izvorišta vode za piće Izvorišta vode sa koga se vrši vodosnabdijevanje građana Općine Centar, prema trenutnoj situaciji nemaju validne odluke o zaštiti. Naime, svi projekti zaštite urađeni su prije posljednjeg rata i prema novom Federalnom Pravilniku trebalo ih je inovirati. Rok za inoviranje odluka o zaštiti već je istekao. Kada je u pitanju izrada projekata zaštite izvorišta, treba reći da se tu ne radi samo o formalnim razlozima, da se zadovolji zakon, već je u pitanju suština, s obzirom da su se značajno promjenile prilike u slivovima, a na izvorištu Sarajevsko polje i drastično promjenili uslovi eksploatacije. Zaštita od voda Na teritoriji Općine Centar, rijeka Miljacka kao najveći vodotok, je regulisana i može prihvatiti proticaje koji se pojave jednom u 100 godina. Stoga, treba reći da objektivno ne postoji realna opasnost od poplava koje bi izazvale velike vode manje od 100-godišnjeg ranga pojave. Međutim, postoje izvjesni problemi izazvani u slivu Koševskog potoka, koji na djelovima na kojima nije regulisan izaziva u vrijeme topljenja snijega i jesenskih kiša. Treba istaći da je u posljednje vrijeme aktuelan problem sufozije (ispiranja terena oko zacjevljenja Koševskog potoka), što izaziva i plavljenje manjih lokaliteta u neposrednoj blizini. Takav problem registriran je u Ciglanskoj ulici. Ova pojava posljedica je najvjerovatnije ošećenja obloga zacjevljenog korita Koševskog potoka, za što je potrebno izvršiti odgovarajuću sanaciju.
Na teritoriji Općine Centar postoji više površinskih vodotoka, od kojih su neki stalni, a neki povremeni. Centralnim dijelom općine protiče rijeka Miljacka, koja je pritoka rijeke Bosne i najvećim dijelom recipijent za sve vode sa prostora Općine. Ova rijeka, kao najveća vodna pojava na teritoriji Općine ima površinu sliva od 340 km2 do profila vodomjerne stanice Sarajevo (most Ćumurija). Prosječan višegodišnji proticaj Miljacke (za niz od 49 godina) na ovoj vodomjernoj stanici iznosi Qsr= 5,7 m3/s, dok su minimalne 20-godišnje vode Q(20)= 0,66 m3/s, a maksimalne godišnje i 100-godišnje iznose Q(2) > 60 m3/s; Q(100) > 230 m3/s. Prema navedenim podacima u slivu rijeke Miljacke specifično minimalno oticanje iznosi qsp = 0,002 m3/s/km2 (2 l/s/km2), a srednje qsp sr = 0,017 m3/s/km2.