Općina Centar


Općina/Grad Općina Centar Sarajevo
Broj stanovnika 54 091
Površina 33 km²


GEOGRAFSKI POLOŽAJ

Općina Centar je jedna od devet općina Kantona Sarajevo sa površinom od 32,9 km2 i ukupnom dužinom granice od 43,3 km. U Kantonu Sarajevo graniči na istoku sa općinom Stari grad, na zapadu sa općinama Novo Sarajevo i Vogošćom, na sjeveru jednim manjim
dijelom sa općinom Ilijaš. Na jugu graniči sa Republikom Srpskom.
Općina Centar je smještena između 430 50’39,5“ i 430 57’14,5“ sjeverne geografske širine te između 180 23’18,8“ i 180 27’23,8“ istočne geografske dužine sa geografskim centrom (u blizini Uroševog vrela) čije su tačne geografske koordinate 430 54'1,3''s.g.š. i 180 25'20,3'' i.g.d.
Rastojanje između najsjevernije tačke općine i najjužnije iznosi 12,2 km, a između zapadne i istočne tačke dužina je 5,5 km.

KARAKTERISTIKE RELJEFA
Generalno posmatrano 64,6% teritorija spada u planinski rejon iznad 700 m.n.v;  30,5% terena pripada brdskom rejonu od 550 do 700 m.n.v., a svega 4,9% prostora pripada nizijskom rejonu do 550 m.n.v. Planinski rejon se prostire na sjevernom dijelu općine gdje se nalazi niz uzvišenja preko 1.000 m između kojih su usječena korita Peračkog potoka, Koševskog potoka i Skakavca. Iznad sela Nahoreva nalazi se vodopad Skakavac koji je jedan od najvećih i najljepših vodopada u BiH i predstavlja pravu turističku atrakciju. Vodopad je visok 98 metara i smješten je u pejsažu izuzetne ljepote. U ovom dijelu općine nalaze se naselja Nahorevo, Mrkovići, Poljine, Radava, Gradac, Strmac, Perići. Planinski rejon se postepeno spušta prema dolini Miljacke preko brdskog i padinskog dijela općine gdje su formirana i naselja Jagomir, Koševo, Šip, Bare, Grdonj, Sedrenik, Hrastovi, Bjelave, Višnjik, Crni Vrh, Gorica i ostala padinska naselja.
Nizijski dio općine smješten je na aluvijalnim naslagama rijeke Miljacke i potoka Sušice. To je centralni dio općine i grada Sarajeva sa prosječnom nadmorskom visinom od 538 m.n.v., gdje su smještena naselja Skenderija, Marijin Dvor i Koševo.
Odatle se teren naglo diže prema obroncima Trebevića preko padinskih naselja
Mrakuše, Sokbunara, Cicinog Hana i Vranjača.
Prostor općine se odlikuje vertikalnim profilom, čije se visinske kote kreću od 531,03 m.n.v. (potok Sušica u blizini Muzeja) do 1386,9 m.n.v. (kota Uževica). Nagibi terena, izraženi u postotcima, kreću se u sljedećim procentima i to:

  • 0-10% (12,7% teritorije);
  • 10-20% (18% teritorije);
  • 20-30% (17,7%);
  • 30-40% (15%);
  • 40-50% (12%);
  •  >50% (24,6% teritorija općine).

Na ravne dijelove općine otpada 6,8% terena, na terene istočne  ekspozicije otpada 6,6%, južne (JI,J,JZ) 41,7%, zapadne 17,2% i sjeverne (SZ,S,SI) otpada 27,7% prostora.

KLIMATSKE KARAKTERISTIKE
Prostor općine Centar karakterišu dva klimatska tipa. Do 600 m nadmorske visine zastupljena je kontinentalna klima, dok se iznad te visine izdvaja kontinentalno-planinski tip klime.
Grad Sarajevo je smješten u uskoj kotlini rijeke Miljacke, što mu daje posebne klimatske karakteristike, koje se često značajno razlikuju od klime šireg prostora. Zbog vertikalne razuđenosti reljefa u Sarajevu se mogu izdvojiti padinski i kotlinski dio grada što dovodi do modifikacije klime i pojave mikroklime pojedinih dijelova grada. Ovakav morfološki sklop terena uzrokuje smanjen intenzitet i učestalost vjetrova, a samim tim i na prirodnu ventilaciju, stvaranje jezera hladnog zraka, inverziju temperature, pojavu toplotnog otoka u užem dijelu grada i pojavu lokalnih vjetrova.
Srednja godišnja vrijednost temperature zraka u Sarajevu (na Bjelavama 630 m) iznosi +9,50C. Najhladniji mjesec je januar sa srednjom temperaturom od –1,40C, a najtopliji je juli sa srednjom temperaturom od +19,60C. Srednja godišnja temperatura u nekim dijelovima grada se povećava zbog uticaja toplotnog otoka tako da se kreće i do 10,50C (Koševo, Stari grad, Kovači).
Prosječna vrijednost relativne vlažnosti iznosi 72%, a najveć i prosjek srednjih mjesečnih vrijednosti imaju mjeseci decembar (82%) i januar (81%), dok su najmanje prosječne vrijednosti u aprilu i avgustu (65%). Raspodjela zračnih strujanja je u velikoj mjeri uvjetovana reljefom tako da u Sarajevu preovladavaju istočni (17,8%) i zapadni (14,6%) vjetrovi, što je svakako u vezi sa otvorenošću sarajevske kotline u smjeru istok-zapad. Vrlo jaki vjetrovi su rijetka pojava, a prosječna brzina vjetra iznosi 2,8 m/sec.

GEOLOŠKE KARAKTERISTIKE
Dosadašnjim geološkim istraživanjima utvrđeno je prisustvo raznovrsnih tvorevina mezozoika (Mz) i kenozoika (Kz). Tvorevine mezozika grade trijaske i jursko-kredne naslage. Trijaske naslage izgrađene su od krečnjaka, pješčara i dolomita. Grade stabilne
terene i to su vodopropusne stijene postojanih fizičko mehaničkih svojstava. Prostiru se uglavnom na istočnom dijelu općine, na padinama Bukovika oko naselja Perići, jednim dijelom uz Perački potok, Mrkovića, Grdonja i na obroncima Trebevića oko naselja
Vranjače, Brajkovca i Debelog brda.
Jursko-kredne naslage su izgrađene od naslaga fliša, lapora, pješčara i glinaca. To su stijene promjenjivih fizičko-mehaničkih svojstava gdje je površinsko raspadanje izrazito.
Grade stabilne do uslovno stabilne terene. Zauzimaju uglavnom sjeverne dijelove općine oko naselja Poljine, Nahorevo, Gradac, Strmac uz gornji tok Koševskog potoka. Kenozojske tvorevine grade miocenske i kvartarne naslage sarajevske depresije uz riječne tokove.
Miocenske naslage su predstavljene neogenim sedimentima glina, lapora i pijeskova (tzv. Koševska serija). Ovi tereni uglavnom grade uslovno stabilne i nestabilne terena gdje su klizišta dosta česta pojava.Kvartarne naslage prostiru se kao aluvijalni nanosi u dolinama
rijeke Milacke, Koševskog potoka i Sušice. Izgrađene su od šljunka, pijeska i glina, a odlikuju se dobrom nosivošću, malim slijeganjima, dobro su sortirani približno ujednačene granulacije, mjestimično zasićeni vodom. Grade stabilne terene.Na osnovu seizmotektonske
karte BiH područje Sarajeva izdvojeno je pod VIIo MCS. Ova vrijednost je računata za srednje uslove tla, što znači da bi trebalo obratiti pažnju na prirast seizmičkog intenziteta u
lošim sredinama.

KONKURENTNOST OPĆINE CENTAR
Konkurentnost općine Centar je uslovljena konkurentnošću Bosne i Hercegovine. Općina Centar u svojoj misiji građenja konkurentnosti u lokalnim okvirima fokusirana je na odgovarajuće lokacijske determinante konkurentnosti, koji uključuju lokalne uslove
raspoloživosti faktora proizvodnje, lokalnu tražnju, kontekst rivalstva i lokalne povezane industrije, ono što se može nazvati lokalnim dijamantom konkurentnih prednosti ili lokalnim poslovnim okruženjem.
Lokalna konkurentnost uključuje i lokalne kompanije, locirane na području općine Centar, koje svojom konkurentnošću iskazuju sposobnost iskorištavanja prilika za stvaranje dodane vrijednosti u lokalnom i širem poslovnom okruženju. Konkurentnost općine Centar Sarajevo je rezultanta uticaja u makroekonomskom i
lokalnom poslovnom okruženju.
Za ostvarivanje ciljeva ekonomskog razvoja koji se postavljaju na nivou općine potrebno
je osigurati investicije koje potiču u osnovi iz javnog sektora i finansiraju se iz sredstava:
1) budžeta općine,
2) domaćih i stranih investitora koji su vođeni profitnim motivima.
Za investicije u infrastrukturu, sektor javnih usluga i preduzetničku infrastrukturu nema dovoljno izvora javnih investicija, zbog toga je neophodno privući privatne investitore koji će svojim sredstvima doprinijeti rješavanju javnih problema kroz koncept javno- privatnog
partnerstva.
Odnos konkurentnosti i javno-privatnog partnerstva je dvostran i on doprinosi i jačanju konkurentnosti i jačanju produktivnosti, kao mjere ostvarenja potencijala konkurentnosti.
Investicije finansirane kroz javno-privatno partnerstvo doprinose jačanju konkurentnosti općine Centar (na primjer, finansiranje izgradnje tehnološkog inkubatora za mala i srednja poduzeća).
Konkurentnost općine Centar je vodeća u Bosni i Hercegovini.
Općina Centar ima najbolje mikroekonomske osnove konkurentnosti i produktivnosti koje čine:
1) kvalitet poslovnog okruženja u kome se ostvaruje produktivnost i
2) kvalitet strategija i poslovnih operacija kompanija koje djeluju u poslovnom okruženju općine Centar.
U Općini su izgrađene konkurentske prednosti koje se odnose na lokaciju koje stvaraju povoljne uvjete za razvoj produktivnosti u području poslovnih i javnih usluga, usmjerenih na
visoku dodanu vrijednost.
Konkurentna prednost općine Centar u velikoj mjeri je rezultanta sinergijskih efekata djelovanja dijamanta konkurentskih prednosti na nivou Grada Sarajeva. Visoka konkurentna prednost prozilazi iz okolnosti da se radi o gradskoj općini koja ima priliku da koristi pozitivne efekte velike gradske aglomeracije koja osigurava efekt ekonomije obima i efekte efikasnosti u ekonomskom upravljanju.

STRUKTURA PRIVREDE OPĆINE CENTAR
Struktura privrede ukazuje da se radi o privredi razvijenog tipa sa značajnim učešćem
tercijarnog i kvartalnog sektora. To je i razumljivo za općinu koja je značajno trgovinsko
sjedište, sjedište upravnih i administrativnih tijela, sjedište banaka, predstavništava stranih i
domaćih firmi, međunarodnih organizacija, zdravstveni i obrazovni centar.