Ulica Maršala Tita

Glavna sarajevska ulica proteže se od Ulice Kralja Tvrtka na Marijin dvoru do Vječne vatre. Pripada mjesnim područjima “Marijin dvor – Crni vrh” i “Trg oslobođenja – Centar”. Do 1993. godine, Ulica Maršala Tita obuhvatala je i dionicu do Baščaršije. Trasa ulice je veoma stara. Nastala je još u rimskom razdoblju. Dionica od Ulice Kralja Tvrtka do Koševskog potoka, u osmanskom razdoblju nosila je naziv Gornja Hiseta. Slijedeći dio, do Velikog parka, nosio je naziv Gazilerski put, po gazijama (junacima) iz vremena sultana Mehmeda II Osvajača, u prvom redu po Ajni-Dedetu i Šemsi-Dedetu. Uz taj dio, po prostoru na kojem su održavani zajednički namazi i drugi važni javni skupovi nosio je naziv Musala. U drugoj polovini 19. stoljeća, dio od Ulice Kralja Tvrtka do Koševskog potoka bio je poznat kao Podmagribija i Gornja Hiseta. Dio, od Velikog parka do Narodne banke, nosio je naziv Žabljak. Dio, od Narodne banke do Gazi Husrev-begovog hamama označavan je kao Ćemaluša mahala, po havadže (hodži) Kemaludinu, koji je u prvoj polovini 16. stoljeća podigao džamiju na mjestu sadašnjeg vakufskog nebodera u Ferhadiji ulici. Preostali dio nosio je naziv Gornja Varoš ili Varoš. U tom dijelu grada stanovali su pretežno pravoslavci. Godine 1914., dio od Ulice Kralja Tvrtka do Ulice Kaptol (prije Radojke Lakić) dobio je ime Franje Ferdinanda, po austrougarskom prijestolonasljedniku Franji Ferdinandu, a dio od Ulice Kaptol do Katedrale dobio je ime Vojvotkinje Sofije, po Ferdinandovoj ženi, velikoj vojvotkinji Sofiji Hotek. Završni dio, do Baščaršije, nazvan je Potiorekova, po zemaljskom poglavaru Oskaru Potioreku. Godine 1919., svi pomenuti dijelovi dobili su ime Ulica Prijestolonasljednika Aleksandra, a 1921. godine Ulica Kralja Aleksandra. Za vrijeme njemačko-ustaške okupacije 1941-1945. godine nosila je ime Dr Ante Pavelića, po ustaškom poglavniku Anti Paveliću. Godine 1945. ulici je vraćeno ime Kralja Aleksandra I, a 06.04.1946. godine cijela trasa dobila je ime po vođi oslobodilačkog antifašističkog pokreta u Jugoslaviji, Josipu Brozu Titu. Od 1993. godine jedan dio ove ulice (od Baščaršije do Vječne vatre) nosi naziv Ulica Mula Mustafe Bašeskije, po najznačajnijem hroničaru Sarajeva u njegovoj historiji Mula Mustafi Ševki Bašeskiji.